x

60g ZOO vrta!

Klikni i pogledaj promotivni film snimljen povodom 60 godina postojanja ZOO-vrta Osijek.

Zoo vrt Osijek
ENG

KAKO POMOĆI PTICAMA U PRIRODI?

  • KAKO POMOĆI PTICAMA U PRIRODI?
29.
April
2020.

KAKO POMOĆI PTICAMA U PRIRODI?

U jučerašnjim novostima mogli ste vidjeti kako oporavilište u sklopu ZOO vrta pomaže iscrpljenim, povrijeđenim i ranjenim životinjama, te ih osposobljava ih za povratak u prirodu. No, neke životinje nisu povrijeđene samo su umorne od puta, malo promrzle, možda gladne, mlade.

Svatko od nas može pomoći takvoj životinji, ponekad joj je dovoljno samo 24 sata da odmori, pa evo nekoliko uputa kako i vi možete pomoći divljim životinjama kad ih nađete, a nisu povrijeđene.

Tijekom zime često se nalaze ptice grabljivice koje su promrzle ili izgladnjele. Takve ptice potrebno je staviti najbolje u kartonsku kutiju, napraviti nekoliko rupa za zrak i ostaviti ih u miru i tišini na relativno toplom mjestu (20-ak stupnjeva Celzijevih) 24 sata. Davanje hrane nije potrebno jer većina takvih ptica je pod velikim stresom tako da će odbijati hranu, a ići ih hraniti „na silu“ samo ćemo povećati stres i pogoršati opće stanje. Sutradan im treba ponuditi hranu, najbolje pileća prsa, izrezane na manje kockice, svaku kockicu umočiti u vodu i ponuditi ptici. U početku treba ju malo potaknuti da počne jesti (mesom preći preko kljuna). Kad pojede hranu, te ako je postala „živahna“, najbolje ju je odnijeti na mjesto pronalaska i pustiti. Osjećaj je predivan!

Poletarci

Proljeće je vrijeme kad se legu ptice. Mlade ptice koje prvi put napuštaju gnijezdo zovemo poletarcima. Prvi let je naporan i zahtjevan, te se ptice umore i često samo im je potrebno dati samo malo vremena za odmor! Ukoliko nađemo takve ptice najbolje ih je podići na neku granu te ih prepustiti brizi i pažnji roditelja koji su u njihovoj blizini i budno paze na njih. Čim se sklonite, roditelji će nastaviti hraniti svoje mladunce. Nikako ne uzimajte mladunce divljih ptica i nosite ih kući. Ovisno o vrsti, neke se ptice hrane noću (sove, ćukovi) a neke su dnevno aktivne. Roditelji ih hrane često s manjim količinama hrane. Neredovna i neprilagođena ishrana dovodi do probavnih smetnji, boravak u malim kavezima, nemogućnost vježbanja letenja i česta uznemiravanja od strane čovjeka i njegovih „navika“ pojačavaju stres što vrlo često rezultira uginućem mladunca.

Male ušare

Obzirom da u ovo vrijeme primamo najviše poziva vezano uz male ušare, koje su u gotovo svakom parku u gradu, evo malo više o njihovom načinu života i kako im pomoći;

Gnijezde se u napuštenim gnijezdima drugih ptica i dupljama drveća. Najčešće su gnijezda na visinama od preko 4 metra. Gniježđenje počinje krajem ožujka i traje sve do kraja travnja. Samo ženka leži na jajima, dok mužjak donosi hranu. Ženka snese 3 – 8 jaja, najčešće 6 iz kojih se nakon 25 – 28 dana inkubacije izlegu mali. Mladunci se legu u razmacima od dva dana tako da u istom gnijezdu nalazimo mlade različite starosti i veličine. Mladuncima hranu donose i mužjak i ženka, ali ih isključivo hrani ženka.

Mladunci su čučavci, prekriveni su paperjem i legu se zatvorenih očiju. Tijekom odrastanja mladih malih ušara, u dobi od 20- 25 dana počinju se osamostaljivati te sami „iskaču“ iz gnijezda i istražuju okolinu te se uče loviti. Normalno je da se u tom procesu odrastanja mladunac nađe i na zemlji, iako u tom periodu mladunci nisu dobri letači (još uvijek su dijelom prekriveni i paperjem) to nadoknađuju spretnošću da se sami ponovo popnu na drvo koristeći kandže i kljun. U tom uzrastu mladunci su i dalje ovisni o roditeljima koji dolijeću do njih i nastavljaju ih hraniti (izvan gnijezda) slijedeća dva mjeseca. U tom vremenu mlade sove također uče kako uloviti plijen i samostalno se hraniti.

Prehrana

Hrane se sitnim sisavcima, kao što su voluharice i miševi, ali love i vjeverice, šišmiše, rovke, krtice, puhove i druge ptice. Sove imaju dva želuca; žljezdani gdje se hrana pod utjecajem želučanih enzima razgrađuje i mišićni gdje se mehanički usitnjava. Od nerazgrađenih dijelove plijena (kosti, dlaka, perje) u ventrikulu (želucu) se stvaraju gvalice koje sova izbacuje. Gvalice izbacuje u prosjeku dva puta na dan.

KAKO POMOĆI

U slučaju da nađete mladunca na zemlji najbolja pomoć koju mu možete pružiti je da ga vratite na drvo. Za to vam može poslužiti duži štap (grana), uhvatite mladunca (pazite da vas ne ogrebe oštrim kandžama - možete koristiti rukavice) te ga stavite na jedan kraj grane i podignite što više u krošnju. Pričekajte da mladunac sam pređe na granu drveta. Ako mladunac opet padne, ponovite postupak i opet ga podignite na drvo. Preporuka je da mladunca vratite tamo gdje ste ga zatekli jer su mu roditelji u blizini. Pogledajte malo po krošnjama okolnih stabala, možda ugledate i druge mladunce, pa im pridružite nađenog mladunca.

Pokroviteljstvo

Postanite posvojitelj životinja ili sponzor Zoološkog vrta

Postanite posvojitelj životinja

Zoološki vrt Osijek potaknut dugogodišnjom tradicijom europski zoo vrtova, 2011 godine uvodi mogućnost posvojenja...

više

Postanite sponzor Zoo vrta Osijek

Zoološki vrt Osijek potaknut dugogodišnjom tradicijom europski zoo vrtova, 2011 godine uvodi mogućnost sponzoriranja...

više